Featured

Capice

Capice (Ramaria, Clavulina) su vićini sakupljača gljiva amatera dosta nepoznat rod i općenito ih gotovo svi izbjegavaju jer smatraju da izazivaju gastrointestinalne tegobe i teške proljeve. Iako neke od njih mogu izazvati takve simptome, među njima se nalazi i nekoliko jestivih gljiva izvrsne kvalitete.

Kvalitetene jestive capice koje se bez potrebe zaobilaze su prvenstveno zlatna capica (Ramaria aurea), žuta capica (Ramaria flava) i crvenkasta capica (Ramaria botrytis). Jednostavno su izvrsne pirjane s jajima. Postoji još nekoliko jestivih capica žute boje, koje su nešto slabije kvalitete, a to su žutosmeđa capica (Ramaria flavobrunnescens), tupa capica (Ramaria obtusissima), krvava capica (Ramaria sanguinea) i okrunjena capica (Clavulina coralloides). Dakle većina jestivih capica je žute boje (osim crvenkaste capice).

 

Zlatna capica (Ramaria aurea)
created in Estonia by Veiko Kastanje (cc 4.0-by sa)

Žuta capica (Ramaria flava) Crvenkasta capica (Ramaria botrytis)

 

Capice koje su otrovne i izazivaju gastrointestinalni sindrom trovanja, koji se uglavnom manifestira u obliku dugotrajnih proljeva su otrovna capica (Ramaria formosa), koja je ujedno i jedina otrovna capica žute boje. Za razliku od drugih žutih capica kojima je čitavo plodno tijelo žuto ili osnova bijela a grane i grančice žute, otrovna capica ima bjelkastu osnovu, lagano crvenkaste guste grančice koje završavaju sa 2-3 limunastožuta nazubljena vrška. Kako bi bili sigurni da se radi o otrovnoj capici meso na prerezu polako postane smećkasto ili crvenkasto.  Druga otrovna capica je blijeda capica (Ramaria pallida), kojoj je čitavo plodno tijelo bjelkaste boje i koja raste na zemlji.

 

Otrovna capica (Ramaria formosa)
created in Norway by Rune Solvang (cc 4.0-by)
Blijeda capica (Ramaria pallida)

 

Kod capica je osim boje jedna od najvažnijih karakteristika bitnih za determinaciju izgled vršaka grančica, koje se obično račvaju na 2-3 vrška. Vršci mogu biti tupi, zašiljeni, te najčešće postavljeni u obliku slova U ili V. Tako se primjerice vršci grančica kod jestive žućkaste capice račvaju na 2 vrška u obliku slova V, kod zlatne capice na 2 zašiljena vrška u obliku U i V, a kod crvenkaste capice na 2-4 vrška.

Na kraju možemo zaključiti da je većina capica žute boje jestiva. Samo treba paziti da se među njima ne nađe i otrovna capica. Također je pravilo da se capice bijele boje nikako ne koriste za konzumaciju jer je među njima otrovna blijeda capica.