Ognjen Romac gljive

CRNOGORIČNI VRGANJ

Boletus edulis Bull.

ETIMOLOGIJA: edulis (lat.) = jestivo. Po dobroj kvaliteti.

TAKSONOMIJA: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Boletales / Boletaceae / Boletus

ENGLESKI NAZIV: Penny Bun

KLOBUK:  4-20 (25) cm širok, mesnat i čvrst, u mladosti okruglast pa polukuglast, na kraju je raširen, te ponekad ulegnut i lagano ispupčen; svijetlosmeđe boje, ponekad tamniji, boja ovisi o staništu, s jasnim blijeđim pojasom prema rubu, površina je vlažna i ljepljiva, nije baršunasta, naborana.

STRUČAK: 5-15 x 3-6 cm, krupan, pun je i čvrst, najčešće je sužen na vrhu i zadebljan na bazi, najprije je bjelkast pa smećkast, površina na gornjem dijelu je ukrašena sitnom bijelom mrežicom koja poslije postaje smećkasta, donji dio je obično bez mrežice.

RUPICE: Najprije su bijele ili bijelo-sivkaste, zatim žućkaste i na kraju žuto-zelenkaste.

CJEVČICE: Duge, jednostavne, skoro su slobodne, odmaknute su od klobuka, lako se odvajaju od plodnice klobuka; bijele su pa žućkaste.

SPORE:  Vretenaste, glatke, 12.4-19.2 x 4.5-5.5 µm; otrusina je maslinasto-smeđa.

MESO: Bijelo, u dodiru sa zrakom ne mijenja boju, nekada je smećkastog tona, čvrsto; miris i okus su vrlo ugodni na gljive, jedna je od rijetkih gljiva koje se mogu jesti i sirove.

STANIŠTE: Raste u rano ljeto i jesen u svim tipovima šuma, najčešće u simbiozi sa smrekom, jelom, borom, ali i hrastom, grabom, lipom, kestenom, bukvom, brezom i drugim bjelogoričnim drvećem.

DOBA RASTA: 6, 7, 8, 9, 10, 11

UPOTREBLJIVOST: Izvrsne je kakvoće, od davnih vremena je najcjenjenija gljiva. Također se koristi kao ljekovita gljiva jer je dokazano da posjeduje antivirusno djelovanje, jača otpornost prema gripi i liječi ulkusne bolesti.

NAPOMENA: Ima mnogo varijacija što stvara zabunu, a sve su jestivi. Kod gljiva bez mrežice ili s jedva vidljivom mrežice na stručku i sa žućkastim cjevčicama, proba okusa je najsigurnija metoda kako bi se utvrdilo da se ne radi o nejestivom i nevaljalom gorkom žučnom vrganju (Tylopilus felleus) i trbušastom vrganju (Caloboletus radicans). Raspucani vrganj (Boletus reticulatus) ima raspucanu kožicu klobuka i stručka, mnogo je svjetlija. Šiljatonogi vrganj (Butyriboletus appendiculatus) ima više varijacija, a razlikuje se po zlatnožutoj boji rupica, žućkastom mesu koje je plavkasto ili ružičasto nahukano i cjevčice na pritisak postanu zelenkasto-plave. Šiljatonogi i fechtnerov vrganj (Butyriboletus fechtneri) imaju svjetliji klobuk, a kraljevski vrganj (Butyriboletus regius) ima jarkocrveni klobuk koji je u kontrastu sa zlatnožutom bojom rupica.

Ognjen Romac gljive

HRĐAVOCRVENI BARŠUNOVAC

Xerocomus ferrugineus (Schaeff.) Alessio

ETIMOLOGIJA: ferrugineus (lat.) = boje željezne rđe, rđasto. Po crveno-rđastoj boji.

TAKSONOMIJA: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Boletales / Boletaceae / Boletus

ENGLESKI NAZIV: Rusty Bolete

KLOBUK:  4-9 (12) cm širok, konveksan i ispupčen, poslije se otvori i spljošti; smećkast, sivo-smeđ do smeđo-crven, ponekad nešto svjetliji, meso je ispod kožice blago ružičasto, površina je baršunasta.

STRUČAK: 5-9 (11) cm visok i 1-3 (4.5) cm debeo, čvrst, tvrd, pun, u gornjem dijelu je valjkast, nadolje je vretenasto zadebljan i šiljast prema dnu, često je zakrivljen; žućkast sa smećkastim do crvenkastim uzdužnim vlaknima koja se u gornjem dijelu mrežasto prepleću, cijelom je dužinom izbrazdan.

RUPICE: Isprva su sitne pa poslije veće, višekutne, prirasle su uz stručak; žute, mjestimično s plavim mrljama.

CJEVČICE: Žute su pa malo potamnu; u blizini stručka su duže.

SPORE:  11-16 x 4-5.5 µm; otrusina je maslinasto-smeđa.

MESO: Svijetložuto, u raznim dijelovima je različitih nijansi, a najizrazitije je žuto u stručku, na zraku ne mijenja boju, ali ponekad može postati vrlo blago plavkasto.

STANIŠTE: Raste u ljeto i jesen u svim tipovima šuma, češće u crnogoričnim šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, ali se pronađe i u bjelogoričnim šumama; nije česta vrsta. Primjerci prikazani na slici pronađeni su u bjelogoričnoj šumi na lokalitetu cret Dubravica, u Hrvatskom zagorju.

DOBA RASTA: 6, 7, 8, 9, 10

UPOTREBLJIVOST: Jestiva je vrsta, dobre je kakvoće.

NAPOMENA: Najkarakterističniji je po uzdužno brazdasto-mrežastom stručku. Sličan je crvenoraspucani baršunovac (Xerocomellus chrysenteron) koji na stručku ima samo crvena vlakna i točkasta zrnca, na mjestima gdje se dotakne poplavi kao i podstavljeni baršunovac (Xerocomus subtomentosus). Razlikuje se od obje navedene vrste po prisutnoj duguljastoj crvenoj mrežici na stručku i po klobuku koja nije zelenkast, već smeđo-crven. Lažna zlatača (Xerocomellus truncatus) ima odrezane spore i ružičasto-ljubičasti ton klobuka koji je dosta zadebljan na osnovi.

Ognjen Romac gljive

BOROV VRGANJC

Boletus pinophilus Pilát & Dermek

ETIMOLOGIJA: pinus (lat.) = bor + cola (lat.) = žitelj. Po staništu.

TAKSONOMIJA: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Boletales / Boletaceae / Boletus

ENGLESKI NAZIV: Pine Bolete

KLOBUK:  4-25 (30) cm širok, mesnat, polukuglast pa malo izbočen, obično je pravilan; crvenkasto-smeđ ili zrnato smeđ, malo naboran, kod mladih gljiva kao prekriven bijelim prahom koji se zadrži na rubu koji je obično malo svjetliji, malo je ljepljiv.

STRUČAK: 5-12 cm visok i 5-8 cm debeo, krupan, vrlo je tvrd; žućkasto-smeđ, smećkast ili crvenkasto-smećkast, prekriven je tipičnom i veoma izraženom crvenkastom mrežicom koja skoro doseže do osnove.

RUPICE: Sitne su i okrugle; najprije bjelkaste, zatim žućkaste i na kraju žuto-maslinaste ili maslinastozelene, boje cjevčica.

CJEVČICE: Iste su boje kao i rupice.

SPORE:  Vretenaste, 15.5-20 x 4.5-5.5 µm; otrusina je maslinasto-smeđa.

MESO: Bijelo, čvrsto, nepromjenljive je boje, s kratkom crvenkasto-smeđom zonom ispod kožice klobuka; miris je ugodan na gljive, a okus blag, orašast.

STANIŠTE: Raste u proljeće, ljeto i jesen (čak i u vrijeme jesenjih mrazeva, kada drugih gljiva više nema) u crnogoričnim šumama u simbiozi s borovima, smrekama i jelama i bjelogoričnim šumama, osobito šumama bukve, ali i ispod hrastova i kestena.

DOBA RASTA: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

UPOTREBLJIVOST: Izvrsne je kakvoće, jedan od najboljih vrganja i gljiva uopće.

NAPOMENA: Razlikuje se po dosta pravilnom rastu, smeđo-crvenkastom klobuku, po tipično crvenkastoj mrežici na stručku, te po crvenkasto-smeđom zonom ispod kožice klobuka. Može narasti izvanredno velik. Pronađe se na Sljemenu pokraj Zagreba. Sličan je hajdinski vrganj (Boletus aereus) koji nema crvenkastu mrežicu na površini stručka, koji je karakteristično svjetliji.

Ognjen Romac gljive

RASPUCANI VRGANJC

Boletus reticulatus Schaeff.

ETIMOLOGIJA: reticulum (lat.) = mreža, mrežast. Po raspucanom klobuku.

TAKSONOMIJA: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Boletales / Boletaceae / Boletus

ENGLESKI NAZIV: Summer Bolete

KLOBUK:  4-22 (30) cm širok; čitava površina je prekrivena baršunastom kožicom ujednačene smećkaste ili oker-smeđe boje, rub nije svjetliji, površina se tijekom suhog vremena često raspuca na smeđa polja, međusobno odvojena svjetlijima mrežastim raspuklinama.

STRUČAK: 7-15 (20) cm visok i 2-5 cm debeo, bijel je ili svijetlosmeđ, sav je isprepleten sitnom mrežicom vlakanca koja je najprije bijela, a u starosti smećkasta, na donjem dijelu je često sužen.

RUPICE: Sitne, najprije su bjelkaste, zatim žućkaste do žućkasto-zelene i na kraju maslinasto-zelene; prirasle su uz stručak, poslije se lako odvajaju od mesa klobuka.

CJEVČICE: Uz stručak i uz rub klobuka su kraće; iste su boje kao i rupice.

SPORE:  Eliptično-vretenaste, 12.5-16 x 4-5 µm; otrusina je maslinasto-smeđa.

MESO: Bijelo, tik uz trusište je limunastožuto, u stručku je čvrsto, a u klobuku mekše, skoro spužvasto; ugodnog je mirisa na vrganje, a okus je ugodan orašast.

STANIŠTE: Raste u proljeće, ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama, obično u simbiozi s hrastom, bukvom, kestenom i grabom; kod nas je jedan od najčešćih vrganja.

DOBA RASTA: 5, 6, 7, 8, 9, 10

UPOTREBLJIVOST: Odlična je jestiva gljiva, prikladna je za pripremanje i konzerviranje na sve moguće načine. Po površini se često nalaze rupice od crva. Jedna je od rijetkih gljiva koja se može jesti i sirova.

NAPOMENA: Sličan je crnogorični vrganj (Boletus edulis) koji ima svjetliji rub klobuka, trbušastiji stručak, ima svjetliju vlaknatu mrežicu samo na gornjem dijelu stručka, a meso mu je čvršće. Najsigurnije je pri određivanju ove vrste provjeriti meso u klobuku koje je skoro spužvaste konzistencije, te raspucanu kožicu klobuka po čemu je ova vrsta i dobila ime.

Ognjen Romac gljive

PODSTAVLJENI BARŠUNOVAC (PODSTAVKA)

Xerocomus subtomentosus L.

ETIMOLOGIJA: sub (lat.) = skoro + tomentosus (lat.) = baršunasto. Jer je lagano baršunasta.

TAKSONOMIJA: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Boletales / Boletaceae / Xerocomus

ENGLESKI NAZIV: Suede Bolete

KLOBUK:  4-10 (15) cm širok, prvo je okruglast pa polukuglast, mesnat; sivo-smeđ, smećkast, maslinasto-oker do maslinasto-smeđ, blago ružičast ispod kožice, fino baršunast.

STRUČAK: 5-10 (15) cm visok i 1-2 (3.5) cm debeo, nešto je kraći, zašiiljen je na samoj osnovi, malo zakrivljen, pun; s blagim uzdužnim brazdama, gotovo bijel, okeržut, mjestimično sa smećkastim pjegama, vrh je u starosti crvenkast, osnova je učvršćena za podlogu s bjelkastim do blijedožutim micelijem.

RUPICE: Široke, višekutne; u mladosti svijetložute, oker-žute do žuto-zelene, u starosti maslinaste do maslinasto-smeđe, na pritisak pomodre.

CJEVČICE: Prirasle su na stručak; žute.

SPORE:  Vretenaste, 10-16 x 4-5.5 µm; otrusina je maslinasto-smeđa.

MESO: Blijedožućkasto do kremasto-žuto u klobuku, prljavokrem u stručku, na prerezu ponekad malo pomodri u donjem dijelu stručka malo pocrveni; miris nije izražen, a okus je blag.

STANIŠTE: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, obično hrastovima, bukvama i kestenima, na vapnenastom tlu; relativno je česta vrsta.

DOBA RASTA: 6, 7, 8, 9, 10, 11

UPOTREBLJIVOST: Jestiva je gljiva.

NAPOMENA: Moguća je zamjena sa smeđim baršunovcem (Boletus ferrugineus) koji na stručku ima izraženu mrežicu, zatim s crvenoraspucanim baršunovcem (Xerocomellus chrysenteron) i s lažnom zlatačom (Xerocomellus truncatus) koja ima redovito ispucan klobuk, a ispod kožice klobuka proviruje bjelkasto meso.

Zaštita podataka

Rad društva

Potpora